NIGDJE BEZ INHALATORA : Pumpica se treba nositi i kad astma nije aktivna

Podijelite sa prijateljima:

Kad je u pitanju astma, to je, prije svega, sužavanje dišnih puteva, zbog čega se javlja otežano disanje, uz piskanja u prsima i suhi kašalj s otežanim iskašljavanjem gustog, obično vrlo žilavog sekreta. No ni tad u pravilu ne treba strahovati od smrtnog ishoda – kaže dr. Kolarić.

Ljudi često zaborave nositi inhalator sa sobom kad im je bolje, a to može izazvati pogoršanje simptoma, upozorava pulmolog Kolarić. U tom slučaju najbolje je sjesti uspravno i probati duboko disati.

Ovo su njihove priče… Astma je danas bolest o kojoj puno znamo, a postoje i vrlo kvalitetni i učinkoviti lijekovi, ističe dr. Vilim Kolarić, voditelj odjela Pulmologije u Službi za plućne bolesti i TBC Klenovnik.

– To je bolest koja se danas vrlo uspješno može držati pod kontrolom i – ako je to tako – ne bi se trebali događati smrtni slučajevi, kao što je onaj koji se ovih dana dogodio u Zaprešiću. Ipak, o konkretnom slučaju ne možemo govoriti, jer još nemamo dovoljno informacija o svemu. Naime, treba imati na umu da uzrok smrti ne mora biti astmatični napadaj ili se uz njega mogao pojaviti i neki drugi problem, primjerice srčani udar koji je za pacijenta zapravo bio smrtan – naglašava dr. Kolarić.

Za bilo kakve zaključke u konkretnom slučaju treba pričekati nalaze zdravstvenih inspekcija, dodaje.

Gljivice na noktima izliječite potpuno prirodno: Potreban vam je samo OVAJ SASTOJAK!

– Astma je kronična upalna bolest malih dišnih puteva, karakterizirana epizodama otežanog disanja, piskanja u prsima i suhog nadražajnog kašlja s otežanim iskašljavanjem gustog žilavog sekreta. Upala je rezultat preosjetljivosti dišnih puteva na različite podražaje, a to rezultira pojavom edema sluznice, grča mišića u stijenci malih dišnih puteva i stvaranja povećane količine guste sluzi.

Takvo stanje smanjuje protok zraka kroz dišne cijevi pa je disanje otežano. Čuje se piskanje u plućima, osjeća se stezanje u prsima, gušenje, osobito noću ili pred jutro, prilikom tjelesnog napora, izlaganja atmosferskom onečišćenju alergenima ili prilikom jakog psihičkog podražaja – ističe dr. Alma Rožman, pulmologinja, ravnateljica Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Zagrebu.

– Za osobu koja boluje od astme najvažnija je dobra dijagnostika, što podrazumijeva određivanje tipa i stupnja bolesti, a to je bitno za određivanje terapije, koja obavezno mora biti individualno prilagođena. Danas doista imamo široki izbor lijekova: od bronhodilatora, kortikosteroida, pumpica, lijekova za gornje i onih za donje dišne puteve, pa do imunoterapije te antihistaminika i hiposenzibilizacije, u slučaju alergijske astme.

Redovne kontrole Važno je odabrati one koji pojedinom pacijentu najbolje odgovaraju. Uz to, izuzetno su važne redovite kontrole kod liječnika, najmanje jednom godišnje ako je bolest inače pod konotrolom, ili češće, kako bi se što bolje prilagodila terapija – ističe dr. Kolarić.

Dodaje kako ovisno o uzroku terapija može biti potrebna samo povremeno ili tijekom cijele godine. Povremena terapija potrebna je najčešće kod astmatičara kod kojih alergije uzrokuju napadaje (alergijska astma), jer se oni najčešće javljaju u vrijeme kad su aktivni određeni alergeni. U nekim slučajevima napadaji se mogu javljati uglavnom nakon težeg fizičkog napora, aktivnosti i slično.

Kod takvih pacijenata može postojati određeno razdoblje u godini tijekom kojeg im lijekovi uopće nisu potrebni, no osoba koja boluje od astme uvijek mora imati uza se pumpicu koja je inhalator lijeka, što ljudi u dobrim fazama bolesti ponekad zanemare, upozorava dr. Kolarić.

– Mnogi ljudi kad osjete poboljšanje bolesti zanemare to da moraju imati lijek pri ruci i tad je moguće da se dogode egzacerbacije, odnosno pogoršanja simptoma.

Kad je u pitanju astma, to je, prije svega, sužavanje dišnih puteva, zbog čega se javlja otežano disanje, uz piskanja u prsima i suhi kašalj s otežanim iskašljavanjem gustog, obično vrlo žilavog sekreta. No ni tad u pravilu ne treba strahovati od smrtnog ishoda – kaže dr. Kolarić.

Save from asthmanomore.info 1 Asthma Relief NaturallyAsthma is Hard Naime, ako pacijent može doći do pumpice ventolina i na vrijeme inhalira lijek, on vrlo brzo dovodi do smirenja dišnih puteva i njihova proširenja te olakšava disanje, nakon čega će se i napadaj brzo smiriti, ističe pulmolog.

Sjedite uspravno Ako pak nemate lijek pri ruci, prije svega upozorite ljude u svojoj blizini da imate astmu i da vam može biti potrebna pomoć te nastojte ostati što mirniji. Najbolje je sjesti uspravno i nastojati odraditi nekoliko vježbi dubokog disanja, što može dovesti do smirenja napadaja. Ipak, ako se simptomi ne smiruju i ne možete do lijekova, svakako potražite medicinsku pomoć.

Što kad nemate inhalator? Upozorite okolinu da imate napadaj astme i da vam može zatrebati pomoć. Sjedite uspravno i ostanite mirni. ako niste, pokušajte se smiriti. Nastojte odraditi nekoliko vježbi dubokog disanja. A

ko se simptomi ne smiruju i ne možete do lijekova, potražite pomoć liječnika. Okidači za napadaj mogu biti dlaka, perje, trava, mlijeko, brašno, orasi…

Svi napadaji astme i simptomi uzrokovani su okidačima. Kod alergijske astme to mogu biti dlaka životinja, grinje iz kućne prašine, perje, pelud stabala, korov i trava te plijesan. Uzročnik napadaja mogu biti i prehrambeni proizvodi.

Najčešće su to mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, riba, čokolada, lješnjaci i orasi, brašno i konzervansi. Uz kontrolu bolesti može se baviti sportom Okidač za napadaj može biti i veći napor, poput sportskih aktivnosti, no to nije razlog da se ne bavite sportom.

Osoba s astmom koja redovito kontrolira bolest i uredno primjenjuje lijekove ne treba se ograničavati ni u čemu. Imamo i vrhunske sportaše koji imaju astmu i ona ih ne ograničava, ističe dr. Kolarić. Astmu u 80 posto slučajeva izaziva alergija

Astma se često javlja u obiteljima sa sklonošću atopiji ili alergiji, najčešće u dječje doba. Iako može biti i genetski uzrokovana, u 80 posto oboljelih bolest započinje prije pete godine i uzrokovana je upravo alergijom. Hrana može izazvati reakciju, kao i pelud Postoji i križna reakcija između alergije na pelud i pojedine hrane. To znači da se ista rekcija poput one na pelud javi prilikom unosa određene namirnice.

Tako se alergija na pelud breze povezuje s alergijom na jabuku, lješnjak, mrkvu, krumpir, kivi, celer, trešnju i krušku, a alergija na pelud trava s alergijom na krumpir, rajčicu, lubenicu, kivi i kikiriki. Alergija na ambroziju povezuje se s alergijom na dinju, bananu i lubenicu, a alergija na pelin s alergijom na celer, mrkvu, peršin i komorač. Zbog toga je često vrlo teško postaviti pravu dijagnozu.

Be the first to comment

Leave a Reply